Autor: Vuk Čađenović
„Ove sezone broj turista je veći u odnosu na prethodnu za xy %.“ Ovo je rečenica koju imamo prilike da čujemo svake godine u medijima u Crnoj Gori. Najčešće je koriste političari koji čine vlast u zemlji. Uglavnom se pozivaju na zvanične podatke Uprave za statistiku, i uglavnom ih interpretiraju ispravno. Ipak, nisam čuo da je neko objasnio razloge povećanja broja dolazaka i noćenja turista , a da su objašnjenja zasnovana na temeljnim analizama. Zašto je ovo važno? Više je razloga: pravovremeno planiranje aktivnosti za sljedeću turističku sezonu, identifikovanje „slabih tačaka“ nadležnih institucija i planiranje za poboljšanje u narednom periodu, povećanje povjeranja u rad resornog ministarstva, ali i Uprave za statistiku i ostalih proizvođača zvanične statistike, pravovremeno i tačno informisanje javnosti, … Ne želeći da ulazim u raspravu ko je, i u kojoj mjeri u pravu, podaci koje proizvodi i publikuje MONSTAT su zvanični podaci jedne zemlje, vjerujem tim podacima i koristim ih u svom radu. Ono što je kod mene probudilo pažnju, tačnije, izazvalo dilemu, kada sam pročitao izjave jednog broja analitičara i političara, jeste metodologija.
Da krenemo od statistike turizma. Prema definiciji koja se može naći na sajtu MONSTAT-a:[1] „Turista je svaka osoba koja izvan svoje uobičajene sredine provede najmanje jednu noć u ugostiteljskom ili drugom objektu za smještaj gostiju, ali ne duže od 12 mjeseci neprekidno, a razlog njegovog putovanja može biti odmor, rekreacija, zdravlje, sport, religija, porodica, posao i drugi razlozi. Djeca se smatraju turistima i treba ih obuhvatiti ovim izvještajem, bez obzira na njihov uzrast. Turistima se ne smatraju osobe koje u mjestu posjete borave duže od 12 uzastopnih mjeseci, osobe koje obavljaju neku aktivnost finansiranu iz mjeste posjete, osobe koje redovno dnevno ili nedjeljno putuju u mjesto gdje obavljaju posao ili studiraju, migranti, pogranični radnici, diplomatski i konzularni predstavnici, izbjeglice, raseljena lica, osobe u tranzitu koje formalno ne ulaze u zemlju, stalni stanovnici koji putuju u drugo mjesto s namjerom da se tamo stalno nastane, osobe koje su na privremenom radu u Crnoj Gori i primaju platu za svoj rad.“
MONSTAT podatke o noćenju turista prikuplja od izvještajnih jedinica, administrativnih izvora, a ne putem sopstvenih istraživanja, što predstavlja izazov u pogledu tumačenja definicije i njene primjene od strane onih koji su izvor podataka MONSTAT-u. U redovnim okolnostima, ovako data definicija će proizvesti podatke koji će biti uporedivi u dužem vremenskom periodu, i mogli bi da, kroz vremensku seriju analiziramo jedan aspekt turističke sezone (ostvarenih dolazaka, noćenja, …) u Crnoj Gori.
Međutim, u okolnostima koje su zadesile čitavu Evropu, zbor rata u Ukrajini, zvanični podaci pokazuju da imamo povećan broj turista iz Rusije i Ukrajine tokom cijele godine. Postavlja se pitanje da li je, u ovakvim okolnostima potpuno opravdano interpretirati podatke kao „suvu“ statistiku, ne sagledavajući kontekst. I dok MONSTAT nije u obavezi da podatke stavlja u određeni kontekst, to bi trebali da čine kreatori politika i analitičari. Situacija postaje posebno zanimljiva kada se ovakav izazov pojavi u godini u kojoj je planirana realizacija Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova. Kakve veze ima definicija turiste sa Popisom?
Shodno članu 3 Zakona o Popisu stanovništva domaćinstava i stanova:[2] „Popisom će biti obuhvaćeni stranci koji imaju odobren stalni ili privremeni boravak u Crnoj Gori i stranci koji imaju mjesto boravka iz člana 7 stav 1 tačka 4 ovoga zakona;“ Pomenuti član, stav i tačka predstavljaju definiciju uobičajenog mjesta boravka. Ona glasi: „uobičajeno mjesto boravka je mjesto gdje lice uobičajeno provodi dan, bez obzira na privremenu odsutnost iz razloga rekreacije, godišnjeg odmora, posjete prijateljima ili rođacima, poslovne odsutnosti, kao i odsutnosti usljed liječenja ili vjerskog obreda, kao i mjesto u kojem lice boravi neprekidno, najmanje godinu dana prije referentnog momenta popisa ili je stiglo u uobičajeno mjesto boravka tokom 12 mjeseci prije referentnog momenta popisa sa namjerom da se tu zadrži najmanje godinu dana;“
Na osnovu ove definicije će se, predstojećim Popisom, odrediti broj stanovnika u Crnoj Gori. Imajući u vidu definiciju turiste i definiciju uobičajenog mjesta boravka postavlja se pitanje da li ćemo Ruse i Ukrajince brojati dva puta, i kao turiste, ali i kao stanovnike. Zašto kao stanovnike? Ajde da razložimo dio definicije koji stvara „koliziju“ sa definicijom turiste:
„… ili je stiglo u uobičajeno mjesto boravka tokom 12 mjeseci prije referentnog momenta popisa sa namjerom da se tu zadrži najmanje godinu dana;“
Referenti momenat popisa je određen Uredbom Vlade Crne Gore[3] i on će biti 31.10.2023.godine u 24 časa. Dakle, svi podaci prikupljeni Popisom se odnose na stanje na taj dan.
Ovo znači da će sva lica koja su se doselila u Crnu Goru u prethodnih 12 mjeseci od referentnog momenta biti obuhvaćena Popisom, i smatrana stanovnicima Crne Gore, pod uslovom da imaju namjeru da ostanu u Crnoj Gori najmanje godinu dana. Primjera radi, oni koji su se doselili u Crnu Goru u januaru mjesecu, već borave u uobičajenom mjestu boravka 10 mjeseci[4] i treba da iskažu namjeru da ostanu još minimum 2 mjeseca u Crnoj Gori. Takođe će biti smatrani stanovnicima Crne Gore i oni koji su se doselili 30.10.2023. ali izjave da imaju namjeru da ostanu u Crnoj Gori još minimum 12 mjeseci.
Imajući u vidu pretpostavku da su Rusi i Ukrajinci došli u Crnu Goru zbog nepovoljne situacije u svojim zemljama, i da se ne nazire kraj takvom stanju, postavlja se pitanje koliko njih će izjaviti da nema namjeru da se zadrži u Crnoj Gori još mjesec, dva, tri ili pet, tj. onoliko koliko im je preostalo da „dosegnu“ 12 mjeseci…?
Kada pogledamo konstanto prisustvo ove populacije od početka ove godine, čini se da je prilično izvjesno da će ogromna većina njih biti obuhvaćena Popisom i popisana kao stanovnici Crne Gore.
I sada dolazimo do naslova ovog teksta. Ako po jednoj definiciji jedno lice smatrate turistom, a po drugoj definiciji isto to lice smatrate stanovnikom, da li su Rusi i Ukrajinci turisti i/li stanovnici?
[1]https://www.monstat.org/uploads/files/TURIZAM/metodologija/Metodologija%20%20individualni%20smjestaj.pdf
[2]https://www.monstat.org/uploads/files/popis%202021/Zakon%20o%20popisu%20stanovnistva%20domacinstava%20i%20stanova(1).pdf
[3]https://www.monstat.org/uploads/files/popis%202021/Uredba%20o%20utvrdjivanju%20perioda%20sprovodjenja%20popisa%20stanovnistva%20domacinstava%20i%20stanova%20i%20referentnog%20momenta%20popisa.pdf
[4] U trenutku kada se bude realizovao Popis, ne u septembru 2023.godine, kada je objavljen tekst