Predstavljeni nalazi novembarskog CG Pulsa Vuk Čađenović November 25, 2022

Predstavljeni nalazi novembarskog CG Pulsa

Građani i građanke ne prepoznaju razvijenu odgovornost kod političara, podijeljeni su oko procjene (ne)ustavnosti izmjena i dopuna Zakona o predsjedniku, ali većinski vjeruju da nema opravdanja za kršenje Ustava. Izlazak iz krize se vidi kroz vanredne parlamentarne izbore, bez medijacije, dok ostanak Vlade Dritana Abazovića ima podršku svega 2.8% ispitanika. Ključni spoljno-politički oslonac ostaje EU, a želju da napusti Crnu Goru ima preko četvrtine građana i građanki, uglavnom mladih, koji bi najradije otišli u SAD ili neku od država članica EU. Preko polovine naših građana i građanki imalo je, u posljednjem periodu, direktno iskustvo ili zna nekog iz okruženja ko se suočio sa nestašicom lijekova, a najveći procent njih, gotovo polovina, jedva sastavlja kraj s krajem, neki su od nalaza danas predstavljenog CG Pulsa,  koji su objavili Centar za građansko obrazovanje (CGO) i agencija DAMAR.

Najnoviji CG puls ukazuje da je povjerenje u institucije u Crnoj Gori nisko, iako nešto bolje nego u oktobru, pri čemu je najveće u odnosu na vjerske zajednice (2.65), a najmanje prema političkim partijama (1.92). U tom dijapazonu su ostali uz redoslijed sličan ranijem istraživanju, a interesantno je da sada tužilaštvo bilježi nešto malo veće povjerenje od sudstva u odnosu na ranije talase istraživanja.

Odgovornost je odavno zaboravljena kategorija u našem društvu, a osobito kad je riječ o političarima. To prepoznaju i građani, koji dominantno (76%), i nezavisno od svih razlika koje nose u dijelu pola, godina, obrazovanja, nacionalne ili partijske pripadnosti, cijene da političari uopšte ili djelimično nijesu spremni da preuzmu odgovornost za svoje postupke”, navela je Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, u detaljnijem osvrtu na nalaze istraživanja, uz naznaku da se neodgovornost političara procjenjuje osobito opasnom u izvršnoj vlasti, odnosno Vladi, a zatim kroz partijsko djelovanje, pa u Skupštini.

U dijelu jačanja transparentnosti i odgovornosti, za inicijativu da se svi službeni putni troškovi funkcionera, a posebno članova Vlade, javno objavljuju na mjesečnom nivou na sajtu Vlade i relevantnih državnih institucija, postoji ogromna podrška među građanima i građankama, pa ćemo vidjeti da li će ona prilikom daljeg komuniciranja sa političarima imati tu refleksiju”, kazala je Uljarević.

Iako je borba protiv korupcije jedan od ključnih proklamovanih ciljeva Vlade Dritana Abazovića u tehničkom mandatu, mali je broj onih koji je vide kao iskrenu posvećenost ili odraz potrebe za reformama, dok značajan broj, više od polovine, smatra da se tu radi o želji za sticanjem partijskih poena ili pukom revanšizmu prema prethodnoj vlasti.

Zanimalo nas je i kako bi 16 godina nakon obnove nezavisnosti, građani i građanki Crne Gore, glasali na referendumu o državno pravnom statusu Crne Gore. Taj broj je danas na nivou većem od tri petine (61.6%) onih koji bi podržali nezavisnost, dok je oko petine (20.3%) onih koji su i dalje za zajednicu sa Srbijom, a manje od petine (18.1%) ne želi da se izjasni u vezi sa ovim pitanjem.  Očekivano, oni koji se nacionalno opredjeljuju kao Crnogorci, ali i pripadnici manjinskih zajednica (Albanci, Muslimani, Bošnjaci) su dominantno na poziciji da bi glasali za nezavisnu Crnu Goru, dok je taj broj značajno manji kod nacionalno opredjeljenih Srba. Ove brojke opominju na posljedice podjela na čijem se prevazilaženju nije posvećeno radilo u posljednjih 16 godina, već su shodno potrebama donosilaca odluka iz različitih struktura održavane i nerijetko naglašavane“, pojasnila je Uljarević.

Podrška nezavisnosti Crne Gore danas je veća nego 2006. godine, na što ukazuje i presjek načina na koji su se isti ispitanici izjasnili prilikom glasanja 2006.godine, uz napomenu da preko petine njih nije glasalo te godine, i tu se radi uglavnom o mladima različitog profila koji tada nijesu ni imali pravo glasa.

Izglasavanje izmjena Zakona o predsjedniku od strane skupštinske većine iz avgusta 2020, koje propisuje ograničenja nadležnosti predsjednika u dijelu procedure izbora mandatara za sastav Vlade i postavljanja i opoziva ambasadora, bilo je u fokusu posljednjih mjesec dana. To je od strane mnogih domaćih i međunarodnih aktera kritikovano sa stanovišta neustavnosti, dok su ove izmjene branili oni koji su za njih glasali. Građani i građanke su oko tog pitanja podijeljeni, pa je tako 37.9% njih stava da se radi o neustavnim izmjenama, a 33.9% je na poziciji da to nijesu neustavne izmjene. Veliki broj (preko 28%) nema stav o ovom pitanju na osnovu javno iznešenih argumentacija različitih strana. Nacionalna pripadnost i partijska preferenca značajno određuju većini stav o ovom pitanju, što ukazuje da je ovo jedno od onih pitanja na kojem se prelamaju podjele u zemlji”, kazala je Uljarević.

Većina od 46% je na poziciji da nije opravdano kršiti Ustav kroz neustavne zakone kad je to potrebno nekoj političkoj grupaciji koja ima većinu da to sprovede u Skupštini, jer je Skupština ona koja treba da bude brana kršenju Ustava a sve potrebe se moraju rješavati na ustavan i zakonit način. Na drugoj strani, 29.1% građana i građanki smatra da postoje situacije u kojima je neophodno prekršiti i Ustav i da se to dešavalo i ranije, dok oko petine (24.9%) nema stav o tom pitanju.

Izglasavanje ovog zakonskog teksta indukovalo je proteste koje podržava nešto preko trećine ispitanika (35.6 %), a ne podržava preko dvije petine ispitanika (43.5%), pri čemu preko petine (20.9%) nema definisan stav. Struktura ispitanika koji podržavaju proteste se uglavnom ograničava na podržavaoce ili simpatizere partija koje su ih do sada podržali, ukazuju nalazi istraživanja.

„Kao najbolji model za izlazak iz aktuelne političke krize većina građana prepoznaje vanredne parlamentarne izbore – njih 33%. takođe, da su vanredni parlamentarni i predsjednički izbori najbolji model za izlazak iz krize smatra skoro 30% građana, a opciju nove vlada na čelu sa mandatarom kojeg bi podržali DF, URA i Demokrate, ima podršku 19% ispitanika. S druge strane, trenutnu Vladu Dritana Abazovića, kao najbolji model vidi svega 2.8% građana“, naveo je Vuk Čađenović, izvršni direktor agencije DAMAR.

“Interesantno je da više od polovine građana smatra da u rjašavanje političke krize u Crnoj Gori ne treba da se umiješa medijator iz inostranstva, već da bi političari u Crnoj Gori sami trebali da nađu rješenje za izlazak iz aktuelne krize,“ kazao je Čađenović. „ No, imamo i 12.7% građana koji smatraju da bi bilo dobro da se uključi neki medijator iz inostranstva, dok 35% nema stav o ovom pitanju.  Od onih 12% građana koji smatraju da bi trebalo da se uključi medijator, najveći procent smatra da bi to trebao biti neko iz SAD i EU (po 20.2%), zatim iz Njemačke (17.6%) i Rusije (15.7%),“ pojasnio je on.

 Glavni oslonac u spoljnoj politici za većinu od preko 60% građana i građanki je EU, dok je 14.7% na poziciji da je to Srbija, odnosno 12.2% se opredijelilo za Rusiju, a 8.9% za SAD.

 U okviru ovog CG Pulsa obrađena su i neka migraciona pitanja, pa smo tako došli do podatka da većina od 60.3% građana i građanki, svih profila, vidi svoju budućnost u Crnoj Gori, dok je malo više od petine (21.4%) ne vidi, a među njima su dominantni mladi. Među razlozima za odlazak iz Crne Gore preteže loša ekonomska perspektiva (71.7%), ali i nestabilna politička situacija (19.8%) i drugi lični razlozi (8.5%). Oni koji izražavaju želju da emigriraju uglavnom bi voljeli da žive u SAD ili u nekoj od država EU, posebno u Njemačkoj, a vrlo su poželjne i nordijske zemlje”, navela je Daliborka Uljarević.

Polovina građana i građanki vjeruje da u Crnoj Gori nema objektivnih i nezavisnih medija, a većina je i stava da mediji osnažuju polarizaciju i tenzije u društvu kroz direktno svrstavanje na određenu stranu, takođe su nalazi ovog CG pulsa.

Kada su u pitanju životni troškovi i nestašice ljekova, najveći procenat građana gotovo polovina, jedva sastavlja kraj sa krajem, više od polovine se suočilo ili zna nekog ko se suočio sa nestašicom ljekova.

„Najveći procent građana (47.3%) je izjavio da su im prihodi domaćinstva dovoljni da jedva pokriju životne troškove u toku jednog mjeseca, a gotovo trećina ne može od svojih prihoda pokriti mjesečne troškove domaćinstva. Za nešto više od petine (21.5%) prihodi domaćinstva su dovoljni da se pokriju životni troškovi u toku jednog mjeseca“, pojasnio je Čađenović.

On je kazao da nalazi istraživanja ukazuju da se čak 56% građana suočilo ili poznaje nekog ko se suočio sa nestašicom ljekova i medicinskih sredstava u posljednje vrijeme, dok kao glavne krivce za sve češću nestašicu ljekova građani prepoznaju prethodne Vlade na čijem čelu je bio DPS (26.7%) i Vladu Zdravka Krivokapića i program Evropa sad (24.7%). Aktuelnu Vladu Dritana Abazovica kao odgovornu za nestašicu ljekova prepoznaje 14.6% građana i građanki, a nešto više od trećine građana ne može da se odredi.

„Kada je riječ o najavljenom zaduženju, najčešće se kao uzrok tome vidi kombinacija loše politike u zemlji i globalnih kretanja. Preciznije, 35% građana to vidi kao posljedicu loše politike u zemlji i globalnih kretanja, a 30% kao posljedicu loše politike donosioca odluka u Crnoj Gori, dok je 23% uzrok novog zaduženja globalna finansijska kriza“, zaključio je Čađenović.

CG puls predstavlja zajedničku inicijativu CGO-a i DAMAR-a a sa ciljem da kroz empirijske podatke, pomognu onima koji rade na strateškom demokratskom oblikovanju društva, da odluke donose na osnovu pouzdanih podataka i temeljnih analiza, držeći u fokusu građane i građanke. Na taj način se može unaprijediti kvalitet javne debate o važnim pitanjima, ali i podići nivo odgovornosti svih aktera.

Prikupljanje podataka je obavljeno CAPI metodom, od 10. do 18. novembra  2022. godine, na troetapnom stratifikovanom slučajnom uzorku koji je obuhvatio 1007 građana i građanki Crne Gore.