Raste oprezni optimizam građana i građanaki Crne Gore da zemlja ide u dobrom pravcu i da se situacija stabilizuje. Učinak rada prvih 100 dana rada Vlade Milojka Spajića se ocjenjuje sa 2.7 na skali od 1 do 5, a kroz različite atribute ova Vlada ima bolju percepciju od prethodne dvije. Ostaje uvjerenje da se do posla ili napredovanja u državnoj upravi dominatno stiže preko ličnih ili partijskih veza. Nema većinske podrške za ulazak koalicije Za budućnost Crne Gore u Vladu, a percepcija o značajnim promjenama u politici koje bi njihova ulazak unio ukazuje i na percepciju krhkosti politika tekuće Vlade i njenih konstituenata u odnosu na koaliciju Za budućnost Crne Gore. Građani i građanke očito nisu zadovoljni ni radom opozicije, podržavaju zahtjeve prosvjetara i srednjeg medicinskog kadra za povećanjem zarada, dok raste skepsa oko dometa institucija da neselektivno postupanju u procesuiranju zloupotreba svih vlasti. Podijeljeni su stavovi oko životnog standarda i slaba informisanost oko Programa Evropa sad 2, ukazuju ključni nalazi danas predstavljenog CG Pulsa, koji su objavili Centar za građansko obrazovanje (CGO) i institut DAMAR.

U odnosu na ranija istraživanja, bilježi se rast građana i građanki koji su optimističniji i koji vjeruju da zemlja ide u pozitivnom smjeru, ali i dalje je značajan i broj oniih koji cijene da smo na pogrešnom putu. Takođe, višestruko je porastao broj onih koji aktuelnu situaciju percipiraju kao stabilnu, iako je ostaje ne mali broj zabrinutih u procjeni stanja.

“Učinak rada Vlade u prvih 100 dana, na skali od 1 do 5, dobio je prosječnu ocjenu 2.7, što u poređenju sa prethodnom Vladom predstavlja blagi porast zadovoljstva građana i građanki. Takođe, 12.5% je onih koji navode da rad Vlade premašuje njihova očekivanja, dok je većina (50.5%) na poziciji da Vlada radi u skladu sa njihovim očekivanjima, a 28.1% je cijeni da je rad Vlade ispod očekivanja”, kazao je Vuk Čađenović, direktor instituta Damar predstavljajući podatke istraživanja.

U mjerenju percepcije karaktera Vlade kroz različite atribute, većinski se Vlada vidi kao reformska, sekularna, ekspertska, liberalna, pomiriteljska, a u nešto manjoj razlici, iako većinskoj, procjenjuje se kao snažna.

Najznačajniji uticaj, prema ocjeni građana i građanki na zapošljavanje ili napredovanje u okviru ove Vlade imaju srodstvo, prijateljstvo i slične veze sa članovima Vlade, kao i partijsko članstvo, a slijede nacionalna pripadnost, obrazovanje i iskustvo, pa vjersko opredjeljenje.

O odluci Vlade da više ne emituje sjednice uživo negativno mišljenje ima ogromna većina – 60.4% građana i građanki, dok to podržava oko 20% i isti je procent onih koji ne mogu da se odrede.

„Kad je riječ o povjerenju u premijera Milojka Spajiću, rezultati istraživanja pokazuju da sumarno, 57.7% anketiranih građana izražava određeni nivo povjerenja u premijera, sa 16.2% koji mu u potpunosti vjeruju i 41.5% koji mu djelimično vjeruju. Nasuprot tome, 32.5% anketiranih uopšte ne vjeruje premijeru, a dodatnih 9.7% nema stav o ovom pitanju“, naveo je Čađenović.

„Dogovor vladajuće većine i premijer su gotovo izjednačeni kao glavni uticaji na politiku i aktivnosti Vlade sa, respektivno, 26.7% i 26.5%, a što ukazuje na percepciju da kako kolektivni dogovori unutar vladajuće strukture, tako i individualni autoritet premijera, imaju centralnu ulogu u kreiranju politike. PES je naveden kao faktor sa značajnim uticajem, dok ostale političke partije i entiteti, kao što su Demokrate, koalicija Za budućnost Crne Gore i SNP, imaju manje procente, a što sugeriše da se njihov uticaj na politiku Vlade smatra ograničenim“, naglasio je Čađenović.

“Podijeljen je stav oko rekonstrukcije Vlade u smislu ulaska stranaka koje čine koaliciju Za budućnost Crne Gore, a preovladava uvjerenje da se to neće desiti, sa  dosta neopredijeljenih oko ovog pitanja. Očekivano, iznad prosječnih okvira upravo ova koalicija vjeruje da će se to desiti, a od partija koje su trenutno u Vladi to je i natprosječan stav SNP-a i Demokrata, dok ostali konstituenati Vlade manje vjeruju u taj scenario”, kazala je Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a u osvrtu na taj dio istraživanja.

“Podršku ulasku koalicije Za budućnost Crne Gore daje manje od 30% građana i građanki, a i tu su dominantno glasači ove koalicije, SNP-a i Demokrata. Da će doći do promjena u unutrašnjoj ili spoljnoj politici, odnosno i unutrašnjoj i spoljnoj politici, ovakvom rekonstrukcijom Vlade cijeni 53.3% ispitanih, dok je suprotnog stava oko četvrtine, a nešto više od petine ne može da procijeni. Ovo ukazuje i na percepciju krhkosti politika tekuće Vlade i njenih konstituenata u odnosu na koaliciju Za budućnost Crne Gore, ” precizirala je Uljarević.

U ovom CG pulsu rađeno je i mjerenje percepcije djelovanja parlamentarne opozicije. “Građani i građanke očito nisu zadovoljni ni radom opozicije, pa i one partije koje najbolje stoje su na nivou mršave dvojke, uz činjenicu da ih mnogi njihovi glasači ocjenjuju bolje nego što je to generalni prosjek, ali se čita da i njihovo podržavaoci očekuju učinkovitije djelovanje”, navodi Uljarević.

Zahtjevi za povećanjem plata  prosvjetnih radnika imaju dominantnu podršku (56.3%), dok je nešto više od trećine (35.2%) na suprotnoj poziciji. Podijeljen je stav oko toga ko je odgovoran za loše rezultate naših učenika na PISA testiranju, ali preovlađuje onaj da se radi o odgovornosti svih aktera – nastavnika, učenika, roditelja i ukupnog obrazovnog sistema.

„Većina od 55.7% ostaje na stavu da vjeronauci nije mjesto u našem formalnom obrazovnom sistemu. U poređenju sa istim ovim pitanjem, iz oktobra 2021. godine, bilježi se mali pad u toj većini i mali rast među onima koji smatraju da bi vjeronauku trebalo uvesti u škole. Značajne razlike u određenju u odnosu na ovo pitanje se vide kroz nivo obrazovanja, nacionalnu pripadnost i partijskih preference. Ipak, ohrabrujuće je da i pored svega ostaje jaka većina koja drži do zaštite građanskog karaktera društva, a ovo je jedno od važnih pitanja u tom okviru”, naglasila je Uljarević.

Zahtjev srednjeg medicinskog kadra za većom platom smatra većina građana opravdanim (52.9%), ali je i priličan broj i onih koji ne vide razlog za to – 40%. Bolji nivo zdravstvene usluge nakon povećanja zarada ljekarima prepoznaje manje od trećine građana i građanki, dok je većinski stav da je taj nivo isti kao ranije, odnosno nešto manje od petina cijeni i da je gori.

U dijelu vladavine prava mjeren je trend povjerenja u Specijalnog državnog tužioca (SDT), kao i postupanja institucija sistema koje procesuiraju zloupotrebe. “Porastao je broj onih koji smatraju da za SDT nema nedodirljivih, ali i onih koji su stava da to nije tako i da on zavisi od političara, odnosno da pokreće postupke samo protiv pojedinih, i to onih koji i u sopstvenim partijama imaju sve manje moći, što ukupno gledajući ukazuje da je povjerenje u njega trenutno u fazi stagnacije”, kazala je Uljarević.

Kad je riječ o ukupnom odnosu institucija prema procesuiranju zloupotreba onih koji su na vlasti, raste uvjerenje da se procesuiraju samo one zloupotrebe iz perioda DPS vlasti – 37.2%, a pada percepcija da se radi o neselektivnom pristupu, odnosno da se procesuiraju i jedne i druge zlopotrebe – 34.4%. Značajno je opao broj neopredjeljenih o ovom pitanju, ali i procentualno u odnosu na ranije porastao broj onih koji smatraju da se procesuiraju zloupotrebe svih iz vlasti – 14.2% sada u odnosu na 6.5% ranije, ali je to i dalje mali procenat u odnosu na ostale kategorije.

Dio istraživanja odnosio se i na ekonomske teme, i u tom dijelu skoro je jednak broj građana i građanki koji smatraju da su njihovi prihodi ili adekvatni ili neadekvatni za pokrivanje mjesečnih troškova – 44.4% koji kažu da su im prihodi dovoljni dok je 46.5% odgovorilo odrično.

„Mali procenat – 2.6%, građana i građanki smatra da živi mnogo bolje nego prethodne godine, dok 26.4% izjavljuje da živi malo bolje. Dakle, 29% građana i građanki u većoj ili manjoj mjeri živi bolje nego prethodne godine.  S druge strane, 14.6% ispitanika/ca navodi da živi malo gore, a 8.7% da živi mnogo gore, što zajedno čini preko 23% građana i građanki koji osjećaju pad u životnom standardu. Ipak, većina, sa 47.7%, smatra da je njihov standard nepromijenjen u odnosu na prošlu godinu“, pojasnio je Vuk Čađenović.

„Rezultati pokazuju podijeljenost među građanima i građankama kada je u pitanju odluka Vlade da minimalne penzije poveća na 450 EUR. Čini se da je gotovo podjednak broj onih koji podržavaju odnosno koji se protive ovoj odluci – 47.2% podrške i 46% protivljenja“, kazao je Čađenović.

U dijelu informisanosti građana i građanki o Programu Evropa sad 2, manje od petine navodi da su potpuno informisani, dok značajno veći procent (43.6%) izjavljuje da su djelimično informisani, a skoro dvije petine (37.5%) tvrdi da nisu informisani o ovom programu. Posljedično, 38.3% ispitanika/ca ne vjeruje da će Vlada realizovati ovaj program, dok 35.9% smatra da će Vlada uspješno realizovati Program Evropa sad 2, a preko četvrtine (25.7%) ne može da procijeni da li će Vlada realizovati Program Evropa sad 2.

Prikupljanje podataka je obavljeno CAPI metodom, od 22. do 30. januara  2024. godine, na troetapnom stratifikovanom slučajnom uzorku koji je obuhvatio 1004 građanina i građanke Crne Gore.

CG puls predstavlja zajedničku inicijativu CGO-a i DAMAR-a a sa ciljem da kroz empirijske podatke, pomognu onima koji rade na strateškom demokratskom oblikovanju društva, da odluke donose na osnovu pouzdanih podataka i temeljnih analiza, držeći u fokusu građane i građanke. Na taj način se može unaprijediti kvalitet javne debate o važnim pitanjima, ali i podići nivo odgovornosti svih aktera.